Lavina Jahorina Hotel

Švedski autor knjige o Srebrenici: Hrvatska slavi zločinca, nije joj mjesto u EU

Švedski autor knjige o Srebrenici: Hrvatska slavi zločinca, nije joj mjesto u EU

Najtiražniji švedski dnevnik "Aftonbladet" objavio je kolumnu o slavljenju osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka u Hrvatskoj koju potpisuje Peter Kadhamar, jedan od najpoznatijih švedskih novinara i autor knjige o Srebrenici.

 

"Aftonbladet" je jedan od najtiražnijih dnevnih listova Skandinavije koji svaki dan ima oko tri i po miliona čitalaca, a politički predstavlja glas lijevoliberalne Švedske.

 

Kadhamar piše da je Hrvatska slavljenjem Praljka pljunula Švedsku i Evropsku uniju u lice, ali da i dalje voli evropski novac.

 

“Može se reći da je njegovo javno samoubistvo nastavak politike nihilizma i razaranja koja je karakterisala rat u Bosni i Hercegovini”, objavio je "Aftonbladet" i podsjeća da je u haškoj presudi utvrđeno da su Praljak i ostali iz hercegovačke šestorke osuđeni za “dugi niz zločina: protjerivanje civila, zatvaranje ljudi u logore, ubijanje i uništavanje imovine, korištenje zarobljenika za rad i kao žive štitove, etničko čišćenje muslimanskog stanovništva"

 

. Naglašava se da je cijela priča “o ratnom zločincu” mogla završiti Praljkovim samoubistvom, ali predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović zbog toga je prekinula zvaničnu posjetu Islandu i onda izjavila da Praljkov čin udara u srce hrvatskog naroda, dok je premijer Andrej Plenković javno izjavio ssaučešće "porodici ubice".

Izražava se šok što se u saboru održao minut ćutanja i što se na glavnom zagrebačkom trgu pod Praljkovom slikom pale svijeće.

 

Kult mrtvog ubice

"To se događa u zemlji koja je članica EU, usred naše civilizovane demokratske zajednice. Sramno. Kult mrtvog ubice pokazuje zastrašujući nedostatak demokratskih instinkata”, piše kolumnista "Aftonbladeta" i onda dodaje: "Tužno je što je zemlja poput Hrvatske puštena u EU".

 

Nakon toga se Hrvatsku smješta u kontekst zemalja poput Poljske i Mađarske, u kojima je ugrožena demokratija, te Bugarske i Rumunjske koje su "poznate samo po korupciji i izvozu prosjaka”.

 

Čelnike EU kritikuje što su smatrali da će sve navedene zemlje postati uspješne liberalne demokratije i da im je sudbina da budu dio Unije. Napominje se i da sve navedene zemlje jesu različite, ali da imaju nešto zajedničko - vole evropski novac.

 

index.hr